Savez-vous conter la lune? (7 bis)

Publié le par Monique MERABET

La lüne an dépitasion poud bon… 2

(Camille PAYET)

 

 

La, inn dë vérité la shapé !

Hein ! zabitan la tèr,la, band térien, bin, zot i vo pa gran shoz.

Zot i vo pa arien. Zot i énèrv amoin.

I mèt amoin an boul.

Voila de moune pou ki ou arête pa travay:

Pou éklèr azot la nuite, anpèsh azot kass

Zot janb, zot bra, zot kolé.

Zot lé jamé kontan, oté !

Olië dète un pë rekonésan, zot lé prëmié pou krié :

Kan la nuite lé oplu noir, akoz i trouv pa ou ?

Ou lé pala kan la bezoin aou.

Zot i koné pa, band zignoran,

Kla tèr i tourn toultan?

Kan moin lé kashé pou zot, mi éklèr la tèr in ote koté .

Zot i koné minme pa kinn sëmèn sü kat,

Mi éklèr pa dütou, moin lé invizib.

La nouvèl lüne, zot lé pala èk sa.

Anplüs, mi sèrv rëpèr pou bon pë dmoune konte le tan.

Le moi, lané lümièr, zot toute i koné ?

Kan karèm i komans, na in pë i koné ousa mi lé.

Pou lü finir, la, la bezoin d’moin.

I arète pa argard le sièl pou trouv amoin.

Mi fé pouss band plante i konte sü moin pou zot semé.

Mi fé marsh le band maré. Grass amoin, poisson i gingn péshé.

Jamé un pti latansion, un pti mo lankourajman?

Un pti mèrsi… mi dmand pa plüs, mi dmand pa moin.

Kontrèr, zot i diaou èk linsolans :

Lé vré, ou fé inn dë zafèr, mé kan la lüne lé oplin,

Lougarou i sorte pou souk anou.

La për, la tranblad i monte sü nou.

Depüi un pë dtan, zot la trouv in ote kalité djë.

Voila, gross mashine, gross füzé, band satélite,

Sü mon do i vien pozé,i alüni, kom idi.

Sur !…sé band zamérikin.

Mi arkoné zot drapo sü zot zanjin.

Zétoil mi koné. Mi naj laddan dëpüi tanpti.

Zot la fini èk band zindien. Un pë partou zot la kolonizé,

Zot la mèt désord un bon pë.

Voila zot pré pou isi arkomansé…

Fouyé not sol pou trouv pétrol, mineré,

Pou abité, ki koné ?

Pou noute léspass, fini la trankilité.

Mi voi déjà band granz imëb monté !

Band térien, zot péi, zot la shaviré,

La polüé, la dégréné.

De moune i gingn a pène respiré.

Le manjé, prodüi shimik, lé bouré !

Voila zot pré pou fé parèye note koté !

A !... pourtan,pou koz sü lékoloji, lanvironeman,

 Dévlopman dürab…la lang lé bon !

La moné, zot i rod, larjan zot i vë gagné, na jamé asé ,

Band zipokrit !

Zot i voi, na dkoi plëré, na dkoi gingn mal de tète,

Minm dekoi pèrd la tèt.

Tou le kosmos, i bouj la sienn pou aprouvé.

Skousi, zot toute lé atristé.

Kafar dan la tèt, la rès prizonié.

Mé, pri danntourbiyon la révolusion planétèr ,

La dépitasion la fini par fané.

Le mouvman la vi, la fini par gagné.

La lüne parkont lé un pë soulajé.

Mé son mové kor la pa shanjé.

Inn dë jour ankor, dan sa tèt, zidé noir la grouyé.

 

Jusqu’au jour où alunit une machine.

Un homme en combinaison spatiale en sortit.

Neil Armstrong, sans doute, je présume.

Il tenait dans les mains, un bocal bien conditionné,

Techniquement, technologiquement, informatiquement, bien équipé,

Dans lequel nageait un poisson rouge.

Observer sur la lune ses réactions, analyser son comportement,

Enregistrer ses mouvements, de sa santé les éléments,

C’était de ces Américains, le dessein ardent.

La lune vint le visiter de plus près.

De petites bulles argentées sortaient de sa bouche fardée.

Voilà qu’elle avait un concurrent maintenant !

Un poisson qui, avec la bouche, faisait des lunes argentées,

Des dizaines à la fois, d’incomparable beauté.

Un poisson-lune en quelque sorte !

L’astre en tomba amoureux.

L’amour, comme chacun sait, donne des ailes.

Mais il guérit aussi de l’âme les blessures.

Finies les idées noires, la tristesse, la mélancolie.

Vive la lune de miel, pardi !

La  lune et son poisson s’aimèrent longtemps d’amour tendre.

Si vous levez la tête le soir vers le ciel,

Vous les verrez tous les deux ne faire qu’un.

Et briller de mille feux étincelants.

Et si vous avez de la chance, vous verrez tout autour d’eux,

Un halo lumineux, bleuté, à peine orangé.

C’est l’anneau qui scelle leur amour pour l’éternité !

 

Hein,si in jour zot i sar la mèr péshé,

Si zot i atrap un poisson lune…

Larg alü toudsuite,

Remète alü an libèrté, vitman !

Surtou alé pa fé frite sa !

La lüne lé ankor kapab débloké, vouloir arète ékléré !

Tansion !… nou va rète dann fénoir pou lérèrnité !

 lunesC-copie-1.JPG

Publié dans LUNES

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article